POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ SOCIOLOGIJE - PSIHOLOGIJE - MEDICINE
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ SOCIOLOGIJE:
Gledaj Filmove Online

Amnezija


AmnezijaPamćenje je jedna od najosnovnijih sposobnosti mozga, to je sposobnost mozga da pohrani naučene učinke svog iskustva. Bez pamćenja svaka riječ ili djelovanje bilo bi nerazumljivo. Čak i jednostavni živčani sustavi beskralježnjaka pokazuju elementarne oblike pamćenja. Jednostavan algoritam funkcije pamćenja sastoji se od tri osnovna stupnja: upamćivanje, zadržavanje upamćenog, pozivanje upamćenog u svjesno. Poremećaji pamćenja se klasificiraju u dvije skupine: kvantitativne i kvalitativne. Amnezija je gubitak pamćenja za određeno vremensko razdoblje ili određene događaje. Ona može biti posljedica traume, patoloških promjena, ili pak intenzivnog, neugodnog čuvstva. Amnezija se dijeli na privremenu (osoba se nakon nekog vremena prisjeti dijela kojeg je zaboravila) i trajnu (osoba zauvijek zaboravlja jedan dio života).
Gotovo je nemoguće zamisliti naš duševni život bez pamćenja. Bez pamćenja ne bi bio moguć kontinuitet u normalnom razvoju ličnosti, orijentacija u vremenu i prostoru, prepoznavanje već proživljenih situacija i doživljaja. Osoba koja je najviše pridonijela razumijevanju neuropsihologije pamćenja nije neuropsiholog već je jedan od «običnih» ljudi, nema formalnog znanstvenog obrazovanja i nikakve znanstvene titule. On je H. M. i na njemu je u dobi od 27 godina, 1953. godine, izvršena operacija i izvađeni su mu medijalni dijelovi temporalnih režnjeva. Tako su nedostaci u njegovu pamćenju bili važni za današnje razumijevanje neuralne osnove pamćenja.

Prve teorije o pohranjivanu pamćenja


Prvo područje ispitivanja pamćenja bilo je u znaku istraživanja Karla Lashleya o lokalizaciji engrama - hipotetskih mozgovnih promjena odgovornih za uskladištenje u pamćenje. On je proveo 35 godina učeći štakore, mačke i majmune izvođenju složenih zadataka, a nakon toga ih je ozljeđivao ili odstranjivao određene dijelove mozga i pokušavao im obrisati pamćenje, ali uzaludno. Došao je do zaključka da je pamćenje složenih zadataka difuzno uskladišteno u neurokorteksu (princip akcije mase) i da svi dijelovi mozga imaju jednaku važnost u njihovu skladištenju (princip ekvipotencijalnosti) (Pinel, 2002.). Jedina posljedica Lashleyeva rada bila je odbacivanje teorija pamćenja koja su pripisivale mnemičke sposobnosti (odnose se na pamćenje) određenim mozgovnim područjima.
Drugo stajalište o fiziološkim osnovama pamćenja koje je prevladavalo 1950-ih godina bilo je to da postoje dva različita mehanizma uskladištenja: kratkoročni sustav i dugoročni sustav. Prema toj teoriji svaka informacija zadržava se u skladištu za kratkoročno pamćenje dok se odvijaju fiziološke promjene nužne za dugoročno uskladištenje (npr: dok pokušavamo zapamtiti nečiji broj mobitela, zadržavamo ga u krakoročnom pamćenju aktivno misleći o njemu tako dugo dok se ne dogode fiziološke promjene koje se nalaze u osnovi dugoročnog pamćenja). Hipotetičko prebacivanje informacija iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje naziva se konsolidacija. Prema najutjecajnijoj teriji konsolidacije, Hebbovoj teoriji, iskustva koja nisu dovoljno dugo pohranjena u kratkoročnom pamćenju neće biti integrirana u dugoročno pamćenje (npr: gubitak dosjećanja osobe koja biva ometena neposredno nakon što je pregledala novi telefonski broj).

Retrogradna amnezija


Pojam amnezije označava ne-sjećanje, nemogućnost sjećanja. Retrogradna amnezija odnosi se na vremenski period prije događaja koji je uzrokovao amneziju. To mogu biti trovanje, udarac u glavu, krvarenje u moždano tkivo kod CVI-a (Butters, Delis, 1995.).

Anterogradna amnezija


Anterogradna amnezija odnosi se na period koji nastupa kad se osoba nakon nekog kritičnog događaja (npr. trovanje, udarac u glavu, krvarenje u moždano tkivo kod CVI-a) vraća svijesti, ali se nakon nekog vremena ne može sjetiti što se događalo u tom razdoblju (Butters, Delis, 1995.).

Postoperativni deficiti pamćenja kod H. M.


Tijekom 11godina prije operacije H. M. je prosječno jednom tjedno doživljavao generalizirani epileptički napad i mnogo djelomičnih napada svaki dan. Žarišta H. M.-ovih epileptičkih napada bila su u medijalnim temporalnim dijelovima lijeve i desne moždane polutke. Budući da je odstranjenje jednog medijalnog temporanog režnja učinkovita terapija kod pacijenata sa unilateralnim žarištem u temporalnom režnju, donesena je odluka da se provede bilateralna medijalna temporalna lobektomija - odstranjenje medijalnih dijelova obaju temporalnih režnjeva, uključujući veći dio hipokampusa (struktura u medijalnom temporalnom režnju uključena u pamćenje položaja u prostoru), amigdala (struktura u medijalnom temporalnom režnju uključena u pamćenje emocionalnog značenja nekog iskustva) i susjednog korteksa (Pinel, 2002.). Operacija je uspješno izvedena. H. M. je prije operacije bio relativno dobro prilagođena osoba s normalnim perceptivnim i motoričkim sposobnostima i iznadprosječnom inteligencijom. Takav je bio i nakon operacije, čak mu se IQ povećao sa 104 na 118. No on je bio posljednji bolesnik kojem je provedena bilateralna medijalna temporalna lobektomija - zbog njezinih razornih amnestičkih učinaka. Deficiti na prvim testovima dovode do dijagnoze slabe retrogradne amnezije za događaje u dvije godine prije operacije (sjećanja iz djetinjstva uglavnom su bila normalna). Deficiti na drugim testovima dovode do dijagnoze snažne anterogradne amnezije. Njegova sposobnost zadržavanja informacija je u okvirima normalnog, ali ne može stvarati nova dugoročna pamćenja. Kad jednom prestane misliti o nekom novom iskustvu, ono je zauvijek izgubljeno. Pokazavši da su medijalni temporalni režnjevi izuzetno bitni u pamćenju, H. M.-ov slučaj je obnovio pokušaje povezivanja određenih mozgovnih struktura s određenim mnemičkim procesima.

Amnezija u boesnika sa Korsakovljevim sindromom


Korsakovljev sindrom je poremečaj pamćenja koji se često javlja kod ljudi koji konzumiraju velike količine alkohola. U uznapredovalim fazama karakteriziraju ga senzorne i motoričke poteškoće, smetnost, promjene ličnosti ... Amnezija kod Korsakovljeva sindroma u glavnim crtama sliči amneziji povezanoj s medijalnim temporalnim režnjem. Kod bolesnika s Korsakovljevim sindromom nalazimo anterogradnu amneziju za eksplicitno pamćenje (svjesno pamćenje o kojem se može izvijestiti; deklarativno pamćenje) koja je u ranim fazama uglavnom ograničena na epizodičko eksplicitno pamćenje (eksplicitno pamćenje određenih događaja i iskustava u životu pojedinca) (Pinel, 2002.). No u bolesnika sa Korsakovljevim sindromom javlja se i izrazita retrogradna amnezija koja se u uznapredovalim fazama proteže sve do događaja u djetinjstvu.

Amnezija povezana s Alzheimerovom bolesti


Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije (opće intelektualne deterioracije), dolazi do progresivne atrofije kore velikog mozga. Od nje boluje gotovo 5% osoba starijih od 65 godina. To je progresivna i neizlječiva bolest. Prvi znak Alzheimerove bolesti je blaga deterioracija pamćenja, zatim simptomi postaju sve izraženiji i raznolikiji, da na kraju bolesnik ne može obavljati čak niti jednostavne aktivnosti poput jela, govora, teškoće prepoznavanja predmeta i bliskih osoba, pa sve do nemogućnosti kontrole mjehura. Deficiti pamćenja povezani s predemencijom kod Alzheimerove bolesti općenitiji su od onih povezanih s oštećenjem medijalnog temporalnog režnja i Korsakovljevim sindromom (Butters, Delis, 1995.). Osim značajnih anterogradnih i retrogradnih deficita u testovima eksplicitnog pamćenja, bolesnici s predemencijom u Alzheimerovoj bolesti pokazuju deficite u kratkoročnom pamćenju i u nekim oblicima implicitnog pamćenja (pamćenje koje se očituje u poboljšanom uratku bez svjesnog pamćenja ili prepoznavanja; proceduralno pamćenje): implicitno pamćenje za verbalni i perceptivni materijal je često pogoršano , ali pamćenje senzomotoričkih aktivnosti nije (Pinel, 2002.). Na osnovi nalaza da je manjak acetilkolina simptom Alzheimerove bolesti postavljena je dijagnoza da je manjak acetilkolina specifični uzročnik Alzheimerova bolesti. Postoje neki nalazi da je acetilkolin važan za pamćenje. Neki pacijenti sa oštećenjima ograničenim na bazalni prednji mozak boluju od amnezije. No nekoliko nalaza ne čini postavku da je acetilkolin glavni uzročnik amnezije kod osoba sa Alzheimerovom bolesti zbog toga što je nađeno da osobe koje boluju od Alzheimerove bolesti imaju oštećenja u medijalnom temporalnom režnju koja bi mogla objasniti njihove poteškoće pamćenja.

Amnezija nakon potresa mozga


Udarci u glavu, kad ne dolazi do proboja lubanje, a koji su dovoljno jaki da uzrokuju potres mozga (privremeni poremećaj svijesti uzrokovan povredom glave bez proboja lubanje) najčešći su uzrok amnezije. Takva vrsta amnezije zove se posttraumatska amnezija (PTA) (Buters, Delis, 1995.). Koma koja slijedi iza jakog udarca u glavu obično traje nekoliko sekundi ili minuta (u teškim slučajevima može trajati tjednima). Kad osoba dođe k svijesti, javlja se razdoblje smetenosti. Nakon razdoblja smetenosti provodi se testiranje koje obično pokazuje da postoji trajna retrogradna amnezija za događaje koji su doveli do udarca u glavu i trajna anterogradna amnezija za mnoge događaje koji su se zbili tijekom razdoblja smetenosti.


Još neke vrste amnezije Hipermnezija


Hipermnezija se definira kao pojačana sposobnost pamćenja određenih događaja, sadržaja i sl. Pojačana sposobnost pamćenja češće je vezana uz afektivno obojena stanja (ugodna sjećanja, ali i neugodna iskustva). Često smo svjedoci da bi i sami htjeli zaboraviti neke neugodne situacije iz vlastitog života, ali upravo intenzivne emocije koje ih prate otežavaju da budu zaboravljene.
Hipermnezija se može javiti tijekom epileptičke aure, delirantnih stanja, stresnim situacijama, kako vidimo stanjima izuzetno stresnima i prijetećima za integritet osobe. Poremećaj u smislu hipermnezije može se javiti i tijekom maničnih epizoda, ali i kod uzimanja nekih droga (halucinogena) (Marković, 1926.).


Hipomnezija


Hipomnezija označava smanjenu sposobnost pamćenja. Ona se može javiti u sklopu organski oštećenja CNS-a, i tada se javlja uz druge simptome (hipoviligna pažnja, poremećena orijentacija, promjena psihološkog profila osobe). Ako je hipomnezija selektivna, tj. ako se radi o oslabljenoj mogućnosti sjećanja na neke objekte, sadržaje, osobe, onda je taj poremećaj vjerojatno psihogeno uvjetovan (Marković, 1926.).

Lakunarna amnezija


Lakunarna amnezija poremećaj je karakteriziran sjećanjima koja su fragmentirana, isjeckana. Pacijent se sjeća samo pojedinih detalja nekog događaja. Poremećaj se češće sreće kod bolesti krvnih žila, pa i onih u mozgu, ili kod delirantnih stanja kada svijest oscilira od većeg od manjeg stadija budnosti (Marković, 1926.).


Zaključak


Amnezija je gubitak pamćenja za određeno vremensko razdoblje ili za određene događaje. Javlja se kao posljedica traumatskih događaja, patoloških promjena ili pak nekih bolesti kao što su Korsakovljev sindrom ili Alzheimerova bolest. Dvije najspominjanije vrste amnezije su retrogradna (gubitak pamćenja za informacije usvojene prije mozgovne ozljede koja izaziva amneziju) i anterogradna (gubitak pamćenja za događaje koji su se odigrali nakon ozljede mozga koja izaziva amneziju) amnezija, iako postoje i drugi oblici amnezija kao što su hipermnezija, hipomnezija i lakunarna amnezija. Najveći doprinos istraživanju amnezije dao je H. M. kojem je izvršena bilateralna medijalna temporalna lobektomija. Liječnici su tada otkrili da su medijalni temporalni režnjevi vrlo važni u procesima pamćenja i njegov je slučaj obnovio pokušaje povezivanja određenih mozgovnih struktura s određenim mnemičkim procesima. Koliko god su istraživanja osoba s amnezijom zanimljiva i poučna i koliko god je medicina napredovala, ona imaju i niz ograničenja. Na mnoga važna pitanja o neuralnoj osnovi pamćenja i amnezije ne može se odgovoriti istraživanjima na osobama s amnezijom jer su za dobivanje tih informacija potrebna kontrolirana istraživanja. Kako bi se ustvrdile mozgovne strukture uključene u različite vrste pamćenja potrebno je kontrolirati što i kada ispitanici uče i kako i kada se ispituje što su upamtili. No takve pokuse nije moguće provesti na ljudima. Možemo se za sada samo nadati da će se situacija istraživanja poboljšati te da će doći do odgovora kako prevenirati amneziju ili pak kako povratiti izgubljena sjećanja. Mislim da sa tehnologijom kojom raspolažemo, u nekom racionalnom vremenu, znanstvenici mogu doći do tih saznanja i pomoći osobama koje je zadesila amnezija.

Literatura


1. Pinel, John P. J. : Biološka psihologija, Naklada Slap, Jasrebarsko, 2002.
2. Butters N., Delis D. C. : Clinical assessment of memory disorders in amnesia and dementia, Annual Rewiew of Psihology, New York, 1995.
3. Marković, Blagoje D. : Amnezija u emocija, S. G. Popovića, Čačak, 1926.
4. www.medicina.hr 19.05.2006.
5. hr.wikipedia.org 19.05.2006.
6. www.alzheimer.hr 19.05.2006.

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | HEMIJA I INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

Seminarski i Diplomski Rad

preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi