Na predstojećim stranicama govorit ćemo o organizaciji, strukturi
te bazi podataka.
Strukturiranje i organiziranje podataka dvije su međusobno povezane
aktivnosti gdje strukturiranje predstavlja prvu, a organiziranje drugu
slijednu aktivnost u normalizaciji podataka – informacija.
Sama organizacija podataka predstavlja uređenje podataka
obzirom na njihove međusobne fizičke odnose, osobito obzirom na tehničku
osnovicu kojom se podaci obrađuju. podaci se mogu organizirati kao
neformatizirani zapis i formatizirani zapis. Neformatizirani predstavlja
slobodni tekst (zapis) a formatizirani zapis kojemu je format određen.
Struktura podataka je određeno uređenje podataka
za koje je moguće utvrditi odnose među
njima. Ovdje se misli, ustvari na tzv. logičko strukturiranje u kojem
je važna logička povezanost podataka, a ne njihov fizički smještaj
na medije za memoriranje podataka.Odnosi se na logičke strukture kod
kojih je važna logička povezanost podataka.Prikaziva je pomoću relacija
i grafova.
Baze podataka predstavljaju
hijerarhijski najviši oblik organiziranja podataka. To je ujedno i
skup zapisa koji pripadaju različitim entitetima između kojih postoje
veze. Ciljevi organiziranja baze podataka: da se isti skup zapisa
koristi za različite aplikacije, nastojanje izbjegavanja ponavljanja
istih podataka i zapisa te što efikasnije i profuktivnije baratanje
zapisima. Modeli baza podataka su hijerahijski, mrežni i relacijski.
2. PODATAK, INFORMACIJA, ZNANJE
Podaci čine skupo poruka koje imaju točno određeno
značenje, a predstavljaju ustvari opći naziv za skupine faktora sastavljenih
od brojeva, znakova abecede ili simbola koji označuju neki uvjet,
vrijednost ili stanje.
npr. ''Ivan'' – ime promatrane osobe – PODATAK
Informacija je skup poruka i podataka koji primateljima
služe za otklanjanje ili smanjenje neizvjesnosti i za poduzimanje
određene akcije. Ona predstavlja rezultat obrade podataka i mora točno
odgovarati činjeničnom stanju jer njezin sadržaj mora biti relevantan
za donošenje odluka.
npr. ''Ivan je danas položio ispit'' – INFORMACIJA
Znanje je uređen skup informacija iz nekog područja
(opisuje stanje stvari prema znanstvenim ili iskustvenim kriterijima)
npr. ''Ako je Ivan položio ispit on se nalazi
u 42% položenih ispita.'' - ZNANJE
2.1 Osnovni formati zapisa podataka
Podaci su u računalu zapisani u nekom od formata.
Znakovni oblik zapisa – u obliku teksta ili brojaka
npr. ASCII, EBCDIC, RTF
Slikovni oblik zapisa – nepokretne (fotografije,
grafika) i pokretne slike ( video sekvence)
npr. EPS, GIF, JPG, BMP, WMP, TGA PCX
Zvukovni oblik zapisa – glazba, ljudski glas i ostali
zvuci, često dolaze u kombinaciji s video zapisom
npr. WAV, MID, AIFF, RMI, VOC
2.2. Organizacija podataka u računalu
Da bi se podaci mogli efikasno pronalaziti i obrađivati, moraju se
na računalu na prikladan način organizirano pohraniti na perifernoj,
odnosno sekundarnoj memoriji računala. Osnovne elemente organizacije
podataka prikazuje slika 1.1. Vidi se da je organizacija podataka
hijerarhijska. Najviši nivo predstavlja baza podataka, a niži elementi
su: datoteka, slog, polje, znak i bit, kao dio zapisa znaka u reprezentaciji
koju razumije računalo
Slika 1.1. Hijerarhijska organizacija podataka
3. ORGANIZACIJA PODATAKA
Organizacija podataka predstavlja logično sređivanje
podataka s obzirom na fizičke odnose među podacima, posebno s obzirom
na tehničku osnovicu kojom se podaci obrađuju. Organizacija podataka
važan je preduvjet za obradu podataka pa se zbog toga razvijaju različiti
oblici organiziranja podataka koji se primjenjuju uz različite tehnologije
za obradu podataka, kako konvencionalne tako i kompjutorske.
Organizacija podataka ustvari predstavlja hijerarhijske nazive digitalnih
zapisa na nekom mediju. Najmanja organizacijska jedinica podataka
jest znak.
Riječ predstavlja skupinu znakova koja imaju smisao
vrijednosti atributa, a može biti pozicionirana u zapis po slobodnoj
volji.
Polje je skupina znakova kojima se prikazuje vrijednost
atributa, ali je njegov položaj na zapisu određen. Riječ i polje su
organizacijske jedinice podataka na istoj hijerarhijskoj razini.
Zapis ili slog je skup riječi ili polja odnosno vrijednosti
atributa koje pripadaju nekom entitetu. Prema tome, slog sačinjavaju
svi podaci koji se prikupe promatranjem realnog objekta kojeg nazivamo
entitetom, dok datoteka predstavlja skup znakova koji se odnose na
isti entitet, tj. na skupinu realnih objekata opisanih atributima
koji pripadaju istom entitetu. Baza podataka je najviši hijerarhijski
nivo oblika organizacije podataka. No, kada u nekom kompleksnom sustavu
postoji više baza podataka, onda je riječ o sustavu baze podataka.
Osim navedenog, važno je naglasiti da danas pojam banka podataka pretežno
označava instituciju za održavanje podataka, pa se stoga valja razlikovati
od pojma baze podataka, kao najvišeg organizacijskog oblika podataka.
Iz takve konstatacije proizlazi da je baza podataka organizacijska
jedinica podataka, a banka podataka institucionalna forma koja se
pretežito bavi održavanje podataka.
Baza podataka – (eng. data base) je skup povezanih
raznovrsnih podataka nekog informacijskog sistema, odnosno, podataka
nekog područja koje iziskuje prikupljanje odgovarajućih podataka.
Tako baza podataka odjela prodaje nekog poslovnog subjekta sadrži
podatke o proizvodima, kupcima i dobavljačima, dakle o različitim
objektima koje srećemo u poslovnim sustavima.
U organizacijskom smislu govori se o fizičkom i logičkom
načinu organizacije podataka.
3.1 Fizička organizacija
Zanemaruje značenje podataka i uzima u obzir samo njihove formalne
specifikacije vezane za fizičko spremanje podataka na jedinicama masovnog
memorijskog medija (disk, disketa, traka, CD-ROM). Na ovoj razini
entitet se promatra kao file - datoteka sa imenom i oznakom, a vrijednost
atributa kao memorijsko polje iskazano duljinom u bajtovima.
bit - najmanja fizička jedinica upisa podatka, zauzima
jedno mjesto u memoriji računala, ima vrijednost 0 ili 1
bajt (byte) - fizička jedinica podataka koja se
sastoji od 8 bitova, predstavlja logički 1 znak, npr. slovo ili broj
ili dr.
riječ - osnovna fizička jedinica pohrane podatka
na računalu, može biti 8-bitna, 16-bitna ili 32-bitna
Datoteke su fizički spremljene na disk tako da blokovi na disku čuvaju
zapise.
Ako je kapacitet bloka manji od veličine zapisa, zapis će zauzeti
dva ili više blokova. Ako je kapacitet bloka veći od veličine zapisa,
blok će sadržavati više zapisa (najčešći slučaj).
Slika 1.2 Blok (zapis)
3.2 Logičko-semantička organizacija
Ona ne ovisi o načinu fizičkog spremanja podataka na jedinicama masovnog
memorijskog medija (disk, disketa, traka, CD-ROM) i odražava isključivo
njihovo značenje i logiku koja je nametnuta aplikacijskom sredinom.
Na ovoj razini govorimo o entitetu, atributima i njihovim vrijednostima
znak - najmanja logička jedinica podatka, adekvatna
je fizičkom bajtu
polje - sastoji se od skupa podataka određene vrste,
a dio je sloga.
npr. u slogu s podacima o djelatniku, polje može biti ime ili prezime,
ili datum rođenja i sl.
slog - predstavlja zbirku istovrsnih elemenata koji
se opisuju
npr. djelatnika, studenata, artikala, i sl. a sastoji se od polja
Pored organizacije podataka za aplikacijsku sredinu je od važnosti
su i procedure za unos, ažuriranje i prikaz podataka. Procedure se
realiziraju instrukcijama programskog jezika koji je odabran za rješavanje
problema.
Unos uvijek predstavlja proceduru ili postupak kojim unosimo nove
podatke u pripremljenu datotečnu strukturu.
Ažuriranje predstavlja promjenu ili brisanje podataka.
Prikaz podataka predstavlja procedure s kojim se generiraju različiti
izvještaji kao i traženja u vezi sa zahtjevima aplikacijske sredine.
4. DATOTEKA
Skup podataka koji mogu biti predmet obrade jednog ili više različitih
programa. Datoteka se sastoji iz određenog broja zapisa (slogova,
rekorda) iste vrste i vezane su za opis nekog entiteta. (ENTITET -
Objekt promatranja u nekoj aplikacijskoj sredini).
Entitet je opisan skupom atributa - svojstava i vrijednosti atributa
– vrijednosti svojstava. Predodžba o nekom entitetu u suštini čini
skup informacija o pojedinim atributima.
Promotrimo primjer : Učenik Perić Pero postiže odlične ocjene u testovima
znanja. Ova informacija opisuje određeno svojstvo učenika Perić Pera.
U ovom primjeru entitet - objekt promatranja je učenik i to točno
određeni učenik Perić Pero. Pored toga, promatra se i njegova uspješnost
na testovima znanja.
Test znanja za učenika Perića je atribut, dok je vrijednost atributa
odlična ocjena. Pored ovog atributa u promatranoj aplikacijskoj sredini
uvode se i ovi atributi: Jedinstveni MBG, Prezime i Ime. Ovako definirani
skup atributa promatranog entiteta učenik čini zapis. Jedan od atributa
(u ovom slučaju Jedinstveni MBG) je identifikacijski atribut.
Slika 1.3
4.1 Metode pristupa slogu u datoteci
Slog datoteke ima svoju adresu jer se smješta na određeno fizičko
mjesto u vanjskoj memoriji.
Način na koji određujemo tu adresu određuje i metode pristupa slogu.
Razlikujemo vrste datoteki prema metodi adresiranja slogova a to
su:
1. slijedne (sekvencijalne) datoteke
2. direktne (relativne) datoteke
3. indeksne datoteke
4. indeksno – slijedno (indeksno – sekvencijalne) datoteke
Slijedne (sekvencijalne) datoteke
Slijedne odnosno sekvencijalne datoteke su organizirane samo na osnovu
fizičkog redoslijeda. Nepostoji veza između sloga i ključa, a podaci
se smještaju najčešće sortirano, jedan do drugoga.Obrada je moguća
samo u redoslijedu sortiranja.Vrijeme obrade je neovisno o broju promjena.
Primjer slijedne (sekvencijalne) datoteke
Pretpostavimo da je gore prikazana evidencija radnika neke tvrtke.
Da bi se pronašao zaposlenik „Danijela Horvat“ moraju se prije toga
pročitati svi podaci prije imena tog zaposlenika.
Direktne (relativne) datoteke
Kod direktnih odnosno relativnih datoteka veza između ključa i adrese
memoriranja sloga ostvarena je pomoću matematičkog odnosa tj. adresa=
f(ključ). Podaci su s ključem,a slogovi su memorirani u redoslijedu
sortiranja.Prednost je u brzom pronalaženju slogova, pa se koristi
kod pojedinačne obrade slogova.
Primjer direktne (relativne) datoteke
Indeksne datoteke
Indeksne datoteke se sastoje od dva područja: indeksno i područje
slogova. U indeksu se uz svaki slog čuva podatak o adresi tog sloga
u memoriji.Indeksi ubrzavaju sortiranje i brzo pronalaženje slogova.
Postoji mogućnost kreiranja više indeksa za više različitih ključeva.
Primjer indeksne datoteke
Indeksno – slijedno (indeksno – sekvencijalne) datoteke
U ovoj vrsti datoteka dolazi do sekvencijalnog upisa slogova, ali
svaki slog ima indeks za brži pristup podacima u slogu. Promjene su
moguće na postojećim datotekama no potrebna je povremena reorganizacija
datoteka.
ZAKLJUČAK
U zaključku ćemo navesti ono najvažnije vezano uz samu organizaciju
podataka.
Organizacija podataka je logično sređivanje podataka
s obzirom na fizičke odnose među podacima, posebno s obzirom na tehničku
osnovicu kojom se podaci obrađuju.
Može biti fizička i logička. Logička organizacija
podataka predstavlja način kako podatke organizira korisnik. Fizička
organizacija podataka je način kako su podaci organizirani
na tehnologiji.
Organizacija i struktura podataka međusobno su povezane aktivnosti
gdje struktura odnosno strukturiranje predstavlja prvu, a organiziranje
drugu slijednu aktivnost u normalizaciji podataka.
Nakon organizacije i strukture slijedi baza podataka.
Ona omogućava mogućnost višestruke i raznorodne upotrebe istih podataka,
stabilnost logičke strukture i programske podrške te jasnoću u organizaciji
podataka. Efikasno zadovoljava informacijske potrebe korisnika.
Među njezinim svojstvima su također ispravnost, osiguranje i zaštita
podataka.
Možemo zaključiti da se rješenje nalazi u informacijskom sustavu
(slika 1.4.)
Informacijski sustav predstavlja organizirani sustav
ljudi,tehnologije i postupaka za prihvaćanje (prikupljanje),obradu,čuvanje
i komunikaciju podataka i informacija.
Slika 1.4. Strukturne komponente informacijskog
sustava
LITERATURA:
1. Grbavac, V.,Informatika
2. N. Novak, J. Mesarić, B. Dukić, M. Zekić-Sušac, http://www.efos.hr/informatika,
materijali za predavanja iz kolegija Informatika i informatičke
tehnologije, 10.11.2006.
3. Struktura i organizacija zdravstvenih podataka
http://statinfo.mefos.hr/0708/ssinfo/ssi0708t3.pdf
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|