POJAM, VRSTE I RIZICI KREDITIRANJA
Kao i kod svakog posla kreditiranje je sastavni dio posla koji se obavlja
u bankama širom svijeta i upravo kreditiranje je jadan od najvažniji bankarski
segmenat poslovanja. Kredit je pravni i ekonomski process u kojem se banka
obavezuje dati korisniku kredita određena sredstva na određeno vrijeme
gdje se korisnik obavezuje plaćati obaveze koje su ugovorene ( kamatu
) kao i dobijeni iznos vratiti na vrijeme a koje je definisano ugovorom
o kreditiranju Uparvo iz tog razloga je bitno da se upoznamo sa pojmovima
vrstama i rizicima kretiranja .
ANALIZA STEPENA RIZIČNOSTI KREDITA
Ova
analiza se zasniva na pravilima prihvatanja novih rizika i pravilima nadzora
postojećih rizika.
Rizik kao mjera potencijalnih promjena u vrijednosti koje ce se dogoditi
u portfelju kao posljedica kako promjena u okruzenju tako i vremeskom
periodu, te je neophodno kontrolisati ga u okvirima sposobnosti banke
da moze podnijeti negativno djelovanje.
Kreditni rizik nastaje zbog nemogucnosti da korisnik kredita izvrši od
sada do nekog vremenaskog roka ugovornu obavezu.
Rizik je opravdan kad je razumljiv, mjerljiv, i dovoljno dokumentovan
prihvatljivim analitičkim alatima.
Nezavisno od klasifikacije kredita u skladu sa odlukama Agencije za bankarstvo
Republike Srpske koja se radi u Direkciji plasmana i garancija Sektoru
kredita banke, a koja je opisana u poglavlju “Klasifikacija kreditnog
portfolia”, filijale Banke su dužne jednom mjesečno vršiti klasifikaciju
svog portfolia prema stepenu naplativnosti potraživanja i o tome dostavljati
izvještaj Direkciji plasmana i garancija Sektoru kredita najkasnije do
5. u mjesecu za prethodni mjesec. Ova klasifikacija obuhvata svrstavanje
kredita u jednu od sljedećih grupa:
• Krediti bez rizika,
• Krediti niskog rizika,
• Krediti srednjeg rizika,
• Krediti visokog rizika.
Polazna pretpostavka ove podjele je da su krediti nefleksibilni, tj.
da ih je gotovo nemoguće naplatiti prije roka dospjeća.
Krediti bez rizika obuhvataju sve kredite koji su obezbjeđeni novčanim
depozitom ili bankarskom garancijom.
Krediti niskog rizika obuhvataju sve kredite koji su uredno obezbjeđeni
kvalitetnim i lako naplativim kolateralom (zalog na kurentnoj robi, hipoteka
na nekretninama u užem centru urbanih cjelina) i koji se mogu naplatiti
iz redovnog poslovanja korisnika kredita u roku do 30 dana od dana njihovog
dospjeća.
Prve dvije grupe se prate Procedurom praćenja otplate kredita pri čemu
se posebno prati da kredit iz ovih grupa ne pređe u lošije kredite.
Krediti srednjeg rizika su svi krediti kod kojih se u dosijeu ne nalazi
kompletna finansijska dokumentacija, koji su uredno obezbijeđeni kolateralom
za koji postoji osnovana sumnja da neće biti lako naplativ (zalog na kvarljivu
robu ili robu čije su cijene podložne fluktuiranju, hipoteke na nekretninama
u širem području urbanih sredina) i koji se mogu naplatiti iz redovnog
poslovanja korisnika kredita u roku do 90 dana od dana dospjeća. Krediti
iz ove grupe su predmet restruktuiranja. Prijedlog za restruktuiranje
se razmatra na kreditnom odboru filijale u roku od 7 dana od dana kada
se uočio pad kvaliteta i upućuje inicijativa oko mogućeg restruktuiranja
kredita Odboru za estruktuiranje kredita Banke. Konačnu odluku o restruktruiranju
kredita donosi Kreditni odbor Banke na osnovu prijedloga Odbora za restruktuiranje
kredita Banke.
Krediti visokog rizika obuhvataju sve kredite koji nisu realizovani u
skladu sa ovom politikom, procedurama i odlukama iz oblasti kreditiranja,
kredite koji su obezbijeđeni teško naplativom hipotekom (hipoteka na nekretnine
u ruralnim područjima ili na periferiji urbanih sredina), hipotekom koja
nije dovoljno provjerena prilikom odobravanja kredita sa aspekta vlasništva
i vrijednosti i koji se ne mogu naplatiti iz redovnog poslovanja korisnika
kredita u periodu kraćem od 90 dana od dana dospjeća obaveza. Ova grupa
kredita je izvor potencijalnih gubitaka za Banku i potencijalna opasnost
za likvidnost Banke.
KREDITNA POLITIKA ZA SPORNE (PROBLEMATIČNE) KREDITE
Osnovni cilj je smanjiti kreditne gubitke, rezerve za potencijalne kreditne
gubitke, sporne kredite i kredite po kojima se ne vrše plaćanja.
Sporni kredit je onaj kredit koji je dat komitentu kojem se poslovanje
pogoršalo tokom vremena ili gdje se zbilo nešto negativno iznenada a što
utiče na njegovu sposobnost otplate ugovornih obaveza i na taj način je
klasifikovan u kategoriju C, D ili E. Kreditnu politiku za sporne kredite
definisana je Uputstvom za upravljanje spornim kreditima.
Na plasirane kredite obračunava se kamata sve do momenta kada kredit uđe
u kategoriju C. Od tada se obračun kamata knjiži vanbilansno, a do tada
obračunata kamata suspenduje. Kod naplate anuiteta prioritet se daje naplati
pristigle kamate po kreditu.
Prilikom otplate spornog kredita koji je klasifikovan u kategoriju E i
utužen prioritet se daje naplati glavnice kredita. Po namirenju ukupnog
potraživanja po osnovu neizmirene glavnice vrši se naplata nenaplaćenog
dijela potraživanja po osnovu obračunatih kamata.
Sporni krediti su predmet svakodnevne akcije zaposlenih u filijali na
poslovima kreditiranja pri čemu je osnovno da se definišu razlozi zbog
kojih je neki kredit došao u ovu situaciju. Za svaku stavku aktive koja
uđe u ovu kategoriju mora se izraditi plan rješavanja problema u pisanoj
formi pri čemu je bitno da plan rješavanja prihvati i komitent. Ovaj plan
rješavanja verifikuje Odbor za restruktuiranje kredita koji imenuje Diretor
Banke. Izvještaj o preduzetim mjerama na rješavanju spornih kredita se
dostavlja jednom mjesečno iz filijala Direkciji plasmana i garancija Banke
za što su odgovorni direktori filijala.
Sporni krediti se mogu restruktuirati na jedan od sljedećih načina:
• prolongiranje kredita na određeni rok,
• uzimanje dodatnog kolaterala u cilju poboljšanja situacije,
• forsirati prodaju kolaterala,
• prenos kredita u kapital komitenta.
Prilikom donošenja odluke o restruktuiranju kredita neophodno je uzeti
u obzir sljedeće aspekte: razlog restruktuiranja, broj prolongacija i
vrstu promjene originalnih odredaba ugovora.
Analiza kredita i mogućnosti za restruktuiranje se radi u filijali Banke
i obrazlaže na sjednici kreditnog odbora filijale. Prijedlog za restruktuiranje
kredita se dostavlja Odboru za restruktuiranje kredita Banke. Konačnu
odluku o restruktuiranju donosi Kreditni odbor Banke na osnovu prijedloga
Odbora za restruktuiranje kredita.
Svaka promjena odredaba osnovnog (inicijalno ugovorenog) ugovora mora
biti odobrena od strane Kreditnog odbora Banke.
Kada se kredit nalazi u kategoriji rizičnosti E i kada je mogućnost naplate
preostalog iznosa sredstava veoma neizvjesna, kreditni odbor filijale
posredstvom Odjeljenja prinudne naplate kredita u Direkciji plasmana i
garancija Banke dostavlja prijedlog ALCO komitetu Banke za otpis takvih
potraživanja.
U cilju praćenja moguće naplate dug će biti proknjižen u vanbilansnim
stavkama na period od 5 godina od momenta izvršenja njegovog otpisa.
VRSTE KREDITA
a) Pravna lica
a.1.) Kratkoročni krediti pravnim licima
Banka odobrava kratkoročne kredite pravnim licima sa ili bez namjene
na period do 12 mjeseci na osnovu podnošenog kreditnog zahtjeva u pisanoj
formi (u daljem tekstu: tražioc kredita) isključivo prema teritorijalno
nadležnoj filijali Banke .
Kreditni zahtjev treba da sadrži sve obrasce i informacije sadržane u
Proceduri za odobravanje kratkoročnih kredita i Odluci o minimumu standarda
za dokumentovanje kreditnih aktivnosti.
Prilikom donošenja odluke o odobravanju kredita, Banka je dužna da izvrši
finansijsku analizu tražioca kredita na osnovu podataka prikupljenih iz
primarnih (podaci koje je tražilac kredita dostavio) i sekundarnih izvora
i provjeru kreditne istorije tražioca kod kreditnog biroa.
Banka može donijeti odluku o odobravanju kredita samo pod uslovom da finansijska
analiza tražioca kredita pokaže pozitivan rezultat te da je tražilac kredita
sposoban vratiti kredit iz svog redovnog poslovanja. Izuzetno, Banka može
donijeti odluku o odobravanju kredita na osnovu prvoklasnog kolaterala
definisanog ovim aktom.
Na osnovu analize raspoloživih podataka, a na prijedlog stručnog saradnika
za kredite filijale u pisanoj formi, ovlašteni organ za odobravanje kratkoročnih
kredita u skladu sa ovim aktom donosi odluku o odobravanju ili odbijanju
kreditnog zahtjeva.
Uslov da bi kredit bio pušten u opticaj je da se pribavi kvalitetan instrument
obezbjeđenja plaćanja sa ovom Politikom, Procedurom za odobravanje kratkoročnih
kredita i pojedinačnim odlukama. Kao instrumente obezbjeđenja plaćanja,
Banka može koristiti sve oblike kolaterala definisanih ovim aktom.
U slučaju da se pojavljuje treće lice kao garant za otplatu kredita, neophodno
je prikupiti istu dokumentaciju kao i za tražioca kredita.
Kada je odluka ovlaštenog organa za odobravanje kredita pozitivna, Banka
je dužna da za svaki odobreni kredit sačini ugovor u pismenoj formi sa
korisnikom kredita i otvori kreditni dosije na dan odobrenja kredita i
isti vodi sve dok kredit ne bude u potpunosti otplaćen ili likvidiran
na drugi način.
Vođenje i ažuriranje kreditnog dosijea je obaveza filijale, odnosno stručnog
saradnika za kredite u filijali koji je dužan da obezbijedi potpunost
i pouzdanost dokumenata u kreditnom dosijeu u skladu sa Odlukom o minimumu
standarda za dokumentovanje kreditnih aktivnosti u Banci.
Ako su neki od traženih dokumenata prikupljeni u prethodnom postupku i
ako odgovaraju stanju na terenu, nije potrebno da se isti ponovo zahtijevaju.
Odobrena sredstva kredita isplaćuju se isključivo sa računa Banke-podračun
za puštanje kredita, na račune organizacionih dijelova Banke.
Stručni saradnik za kredite filijale je dužan da najmanje jedan dan prije
puštanja sredstava po osnovu kredita dostavi Direkciji plasmana i garancija
Banke dokaz da su ispunjeni svi uslovi iz odluke o odobravanju kredita.
Na osnovu navedene izjave u Direkciji plasmana i garancija Sektoru kredita
Banke se vrši provjera poštivanja Politike kreditiranja u Banci, procedura
i pojedinačnih odluka i vrši puštanje kredita u skladu sa raspoloživim
pravima na plasman.
Kredit ne može biti pušten u tečaj sve dok korisnik kredita ne izmiri
eventualne obaveze po osnovu ranije korištenih kredita.
Otplata kratkoročnih kredita vrši se jednokratno ili u jednakim mjesečnim
anuitetima/ratama.
Grejs period do najduže 6 mjeseci (kod poljoprivrede 9 mjeseci) može biti
predmet dogovora u zavisnosti od vrste djelatnosti.
a.2.) Dugoročni krediti pravnim licima
Banka odobrava dugoročne kredite pravnim licima na period preko 12 mjeseci
za trajna obrtna sredstva, za nabavku i zamjenu osnovnih sredstava i nabavku
novih tehnologija.
Pravno lice podnosi kreditni zahtjev na memorandumu preduzeća i on koji
treba da sadrži kraće informacije o preduzeću, istorijat preduzeća, opis
proizvodnog programa, iznos traženog kredita i sve obrasce i informacije
sadržane u Proceduri za odobravanje kredita i Odluci o minimumu standarda
za dokumentovanje kreditnih aktivnosti.
Tražilac kredita treba da bude deponent Banke najkraće šest mjeseci prije
podnošenja zahtjeva za kredit.
Banka je dužna obaviti intervju o imovinskom stanju klijenta. U slučaju
da se pojavljuje
treće lice (pravno ili fizično) kao garant za otplatu kredita, neophodno
je prikupiti dokumentaciju kao i za tražioca kredita. Ukoliko je iznos
kreditnog zahtjeva preko 100.000,00 KM, tražioc kredita je u obavezi da
dostavi nalaz eksternog revizora.
Prilikom donošenja odluke o odobravanju kredita, Banka je dužna izvršiti
finansijsku analizu i projekciju poslovanja tražioca kredita na osnovu
podataka prikupljenih iz primarnih (podaci koje je tražilac kredita dostavio)
i sekundarnih izvora uključujući i provjeru kreditne istorije tražioca
kredita kod kreditnog biroa.
Banka može donijeti odluku o odobravanju kredita samo pod uslovom da je
tražilac kredita kreditno sposoban, odnosno da finansijska analiza tražioca
kredita pokaže pozitivan rezultat i da se procjenom projekcije poslovanja
pokaže da će korisnik kredita vratiti kredit iz dobiti u roku. Osnov za
analizu kreditne sposobnosti je projektovana dobit tražioca kredita.
Uslov da bi kredit bio pušten u opticaj je da se pribavi kvalitetan instrument
obezbjeđenja plaćanja u skladu sa ovom Politikom.
Nalozi platnog prometa sa izjavom o blokadi računa, mjenice sa mjeničnom
izjavom i hipoteka su obavezan instrument obezbjeđenja plaćanja za Banku.
Korisnik kredita se obavezuje da na zahtjev Banke izvrši zamjenu naloga
platnog prometa drugim instrumentima obezbjeđenja u skladu sa važećim
zakonskim propisima i aktima poslovne politike Banke.
U slučaju da je odluka ovlaštenog organa za odobravanje kredita negativna,
Banka je dužna da obavijesti tražioca kredita u pismenoj formi.
Kredit ne može biti pušten u tečaj sve dok korisnik kredita ne izmiri
eventualne obaveze po osnovu ranije korištenih kredita.
Kada je odluka ovlaštenog organa za odobravanje dugoročnog kredita pozitivna,
Banka je dužna da za svaki odobreni kredit sačini ugovor u pisanoj formi
sa korisnikom kredita i otvori kreditni dosije na dan odobrenja kredita
i isti vodi sve dok kredit ne bude u potpunosti otplaćen ili likvidiran
na drugi način.
Kreditni dosije mora da sadrži sve stavke koje su propisane Odlukom o
minimumu standarda za dokumentovanje kreditnih aktivnosti u Banci i pojedinačnim
odlukama.
Vođenje i ažuriranje kreditnog dosijea je obaveza filijale, odnosno stručnog
saradnika za kredite u filijali koji je dužan da obezbijedi potpunost
i pouzdanost dokumenata u kreditnom dosijeu u skladu sa Odlukom o minimumu
standarda za dokumentovanje kreditnih aktivnosti u Banci i drugim pojedinačnim
odlukama.
Stručni saradnik za kredite filijale je dužan da, prije svakog puštanja
sredstava po osnovu kredita, dostavi Direkciji plasmana i garancija Banke
zahtjev za puštanje kredita sa dokazom da su ispunjeni svi uslovi iz odluke
o odobravanju kredita. Na osnovu njega, u Direkciji plasmana i garancija
Banke se vrši provjera poštivanja Politike kreditiranja u Banci, procedura
i pojedinačnih odluka i vrši puštanje kredita u skladu sa raspoloživim
pravima na plasman.
Odobrena sredstva kredita isplaćuju se isključivo sa računa Banke preko
računa- podračun za puštanje kredita, na račune organizacionih dijelova
Banke.
Otplata dugoročnih kredita vrši se u jednakim mjesečnim anuitetima/ratama.
Grejs period do najduže 36 mjeseci u zavisnosti od vrste djelatnosti i
biznis plana može biti predmet dogovora i zahtjeva obrazloženje.
b) Fizička lica
Banka odobrava kredite stanovništvu koji imaju :
• otvoren tekući ili žiro račun u Banci,
• štedni ulog u domaćoj ili stranoj valuti kod Banke,
• platne kartice,
• drugi oblik poslovnog odnosa sa Bankom ukoliko je to od interesa za
Banku
Postupak odobravanja kredita, potrebna dokumentacija, obezbeđenje, rokovi
otplate i visina kamatne stope regulišu se procedurama i odlukama o odobravanju
kredita stanovništvu koje donosi Nadzorni odbor Banke.
Kreditni zahtjevi se primaju u teritorijalno nadležnoj filjali Banke.
Na osnovu pismenog zahtjeva i priložene dokumentacije stručni saradnik
za kredite u filijalama Banke utvrđuje kreditnu sposobnost podnosioca
zahtjeva uzimajući u obzir naročito visinu zarade iz radnog odnosa, vrijednost
pokretne i nepokretne imovine koju tražilac kredita posjeduje, visinu
raspoloživih sredstava na žiro i tekućem računu kod Banke, stepen zaduženosti
u momentu podnošenja zahtjeva, mogućnost obezbjeđenja urednog vraćanja
kredita kao i sve druge činjenice od značaja za donošenje odluke po zahtjevu.
Na osnovu izvršene analize finansijskih pokazatelja stručni saradnik na
kreditima utvrđuje prijedlog odluke koju svojim potpisom ovjeravaju odgovorni
radnici na poslovima kredita u filijali. Kreditni odbor filijale donosi
odluku o odobravanju kredita o čemu se podnosioc zahtjeva blagovremeno
obavještava.
Instrumenti obezbjeđenja kredita plasiranih fizičkim licima bez obzira
na namjenu mogu biti:
- mjenice – jemstvo fizičkih ili pravnih lica,
- zalog novčanog depozita,
- zalog na pokretnim stvarima,
- zalog na nekretninama i ostali instrumenti predviđeni Odlukom o odobravanju
kredita
b.1.) Potrošački krediti
Banka odobrava potrošačke kredite stanovništvu koji ispunjavaju uslove
definisane Odlukom nadležnog organa Banke i ažurira u Katalogu proizvoda
Banke.
Rokovi vraćanja ovih kredita su do 60 mjeseci što zavisi od namjene, iznosa
i platežne sposobnosti korisnika kredita.
Za odobrenje potrošačkog kredita tražilac podnosi zahtjev i dokumentaciju
za sagledavanje i ocjenu kreditne sposobnosti, namjene i iznosa kredita
(fakturu, profakturu ili račun) i instrumente obezbeđenja urednog vraćanja
kredita (ovjerene podatke o visini zarade sa administrativnom zabranom,
mjenicu i drugo).
Korišćenje potrošačkih kredita vrši se uplatom na račun korisnika kredita
otvoren u Banci, uplatom na žiro račun prodavca na osnovu ugovora, profakture,
zahtjeva ili računa ili isplatom u gotovom. Otplata kredita utvrđuje se
u jednakim mjesečnim ratama s tim da mjesečna rata ne prelazi 1/2 visine
mjesečnih primanja tražioca (korisnika) kredita ukoliko su mjesečna primanja
korisnika kredita do 1.000,00 KM odnosno do 2/3 ukoliko su mjesečna primanja
korisnika kredita i garanata preko 1.000,00 KM.
Visina kamatne stope, te naknada za obradu zahtjeva reguliše se zasebnim
odlukama.
b.2.) Krediti na osnovu namjenskog depozita
Banka odobrava kredite stanovništvu po osnovu oročavanja i, na osnovu
njega, namjenskog zaloga sredstava u domaćoj i stranoj valuti i to za
namjene sadržane u katalogu proizvoda.
Banka može u skladu sa poslovnom politikom i u interesu razvoja poslova
sa stanovništvom davati kredite stanovništvu – štedišama banke i za druge
namjene.
Za odobrenje potrošačkog kredita tražilac podnosi zahtjev i dokumentaciju
za sagledavanje i ocjenu namjene i iznosa kredita, te sklopljen ugovor
o zalogu novčanog depozita. Korisnik kredita neopozivo zaključuje ugovor
o zalogu novčanog depozita na rok koji je jednak roku vraćanja kredita
i sklapa sa Bankom ugovor o zalogu novčanog depozita po osnovu kredita.
Izuzetno ako korisnik kredita vrati kredit prije roka Banka će osloboditi
namjenski depozit. Međutim depozit se ne može povući ni po isteku ugovorenog
roka ukoliko kredit nije vraćen.
Korišćenje ovih kredita vrši se isplatom u gotovom ili uplatom na žiro
račun prodavca na osnovu ugovora, predugovora ili predračuna. Otplata
kredita utvrđuje se u jednakim mjesečnim ratama s tim da mjesečna rata
ne prelazi 1/2 visine mjesečnih primanja tražioca (korisnika) kredita
ukoliko su mjesečna primanja korisnika kredita do 1.000,00 KM odnosno
do 2/3 ukoliko su mjesečna primanja korisnika kredita i garanata preko
1.000,00 KM. Izuzetno, sa korisnikom kredita se može ugovarati i jednokratno
dospjeće kredita ukoliko za to postoje opravdani razlozi što se mora obrazložiti
u odluci nadležnog kreditnog odbora. Za obezbeđenje uredne otplate kredita
služe oročena sredstva po osnovu kojih je i kredit odobren, što se reguliše
ugovorom o kreditu i ugovorom o zalogu depozita.
b.3.) Stambeni krediti
Banka odobrava stambene kredite sa rokom vraćanja do 20 godina na osnovu
ličnog učešća ili depozita ili bez njega. Visina depozita ili učešća utvrđuje
se odlukom o odobravanju kredita za stambenu izgradnju.
Ukoliko je kredit odobren na osnovu ličnog učešća, lično učešće se uplaćuje
prije korištenja, odnosno puštanja u tečaj kredita. Ukoliko je kredit
odobren na osnovu depozita, korisnik kredita neopozivo oročava depozit
na rok koji je jednak roku vraćanja kredita. Depozit se ne može povući
ukoliko kredit nije vraćen u cjelosti.
Uredno vraćanje kredita obezbjeđuje se instrumentima obezbjeđenja urednog
vraćanja kredita i stavljanjem hipoteke na stan, kuću ili drugu nekretninu
koji su predmet kreditiranja.
b.3.1.) Dokumentacija za odobravanje i korišćenje stambenih kredita
Za odobravanje svih vrsta stambenih kredita zajmotražilac podnosi Banci
zahtjev i dokumentaciju potrebnu za sagledavanje i ocjenu: namjene kredita,
mogućnosti urednog vraćanja kredita, vrijednost stambenog objekta koji
se gradi ili kupuje i instrumente obezbeđenja urednog vraćanja kredita
i to:
• za kupovinu stana ili kuće: kupoprodajni ugovor, predračun i instrumente
obezbeđenja vraćanja kredita,
• za izgradnju, dovršenje i adaptaciju stambenog objekta: vlasnički list,
kopiju plana parcele, projekat sa predmjerom i predračunom radova, građevinsku
dozvolu i instrumente obezbeđenja vraćanja kredita.
b.3.2.) Korištenje stambenih kredita
Rok za korištenje stambenih kredita može biti najduže 6 mjeseci od dana
potpisivanja ugovora o stambenom kreditu.
Kod kredita za kupovinu stambenih objekata korištenje se vrši na osnovu
kupoprodajnog ugovora, odnosno nalogom za prenos na račun prodavca u cjelokupnom
iznosu.
Zaključak
Kao sto smo mogli primjetiti banke imaju velike probleme sa informiranosti
koji otežavaju procijenu kreditne sposobnosti klijenata. Situacija se
nije znatno promjenila u posljednje dvije godine . Naše banke još uvjek
neznaju imaju li njihovi klijenti kredite u drugim bankama niti su već
bili žiranti za druge kredite. Banke nemaju načina saznati otplaćuju li
njihovi klijenti redovno svoje kredite dobivene od drugih banaka, a pojava
žiroračuna iste osobe i dalje je problem. Iako bi zakon o bankama trebao
da propisuje da je potrebno uspostaviti registar kredita , a to trenutno
još nije ostvareno. Iako to nije ljek za sve , registar kredita bi riješio
nmoge od navedenih problema . Barem bi bilo moguće pratiti otplate preduzeća
ili pojedinca i tekuće obaveze, tako da lošim dužnicima ne bi bilo mouće
premještati se iz banke u banku i tako uzrokovati serije gubitaka.
Literatura
• internet
• poslovne finansije dr. Dragan Krasulja
• Pravilnik bankarskih poslova
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni
Seminarski Radovi
|