POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ BANKARSTVA I MONETARNE EKONOMIJE
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI
- BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA -
Bankarski kredit-seminarski rad
Bankarski rizici-seminarski rad
Banke-seminarski rad
Centralna banka-seminarski rad
Devizni sistem-seminarski rad
Devizni kurs-seminarski rad
Dionice-seminarski rad
Elektronsko poslovanje-seminarski rad
Investicioni fondovi-seminarski rad
Kastodi banka-seminarski rad
Kamata kao cena novca-seminarski rad
Kreditna analiza-seminarski rad
Kredit-seminarski rad
Kreditni rejting-seminarski rad
Likvidnost banaka-seminarski rad
Lizing-seminarski rad
Medjunarodna trgovina-seminarski rad
Obveznice-seminarski rad
Pojam kredita-seminarski rad
Poslovne banke-seminarski rad
Svetska banka-seminarski rad
Stambeni krediti-seminarski rad
Vrijednosni papiri-seminarski rad
Gledaj Filmove Online

 

DIONICE

DioniceDanas, u doba kada je čovjek gotovo bespomoćan bez upotrebe računala i najnovijih tehnologija koje se rađaju svakodnevno kako bi mu pomogle u što racionalnijoj raspodjeli vremena te što efikasnijem obavljanju rada, gotovo je nezamislivo funkcionirati bez znanja u radu sa računalom. Već svima poznata svjetska računalna Mreža izvor je neograničenih mogućnosti. Internet olakšava stvaranje globalne ekonomije u kojoj su minimalizirane komunikacijske, vremenske i državne granice te se smatra tehnološkim fenomenom današnjice. Znanje u korištenju Interneta nužno je za svaku modernu tvrtku i ono uvjetuje nove standarde jednako multinacionalnim korporacijama i najmanjim tvrtkama. Digitalna ekonomija koja otvara nove poglede u poslovanju istovremeno mijenja strukturu gospodarstva u svim segmentima. Današnji poduzetnici iskorištavaju Internet kao vlastitu konkurentsku prednost, a time dobivaju mjesto u novom, digitalnom, ekonomskom svijetu. Moramo biti uvjereni da je nekadašnja vizija globalne digitalne ekonomije danas stvarnost.


2. VRIJEDNOSNI PAPIRI

Vrijednosni papiri najčešće se dijele na vlasničke i dužničke. Vlasnički vrijednosni papiri uglavnom su dionice, a dužnički najčešće obveznice. Vrijednosni papiri mogu glasiti na ime ili na donositelja. Isto tako mogu se izdavati po ročnosti tj. kratkoročni, srednjoročni i dugoročni.


2.1. Dionice

Dionica je vrijednosni papir s kojim se trguje na burzama vrijednosnih papira. Za društvo koje izdaje dionice one su način prikupljanja kapitala. Za kupce dionica one su ulaganje kapitala s ciljem ostvarivanja određenih prava vezanih uz dioničko društvo ili pak postizanje dobiti od dividendi ili same prodaje. Dionice se dijele na redovne tj. one sa pravom glasa na godišnjim skupštinama i pravima bez ograničenja te povlaštene koje su bez prava glasa, ali s određenom povlasticom za vlasnika.
Kao vlasnik dionica, dioničar ima ova prava:
• Pravo glasa na godišnjoj skupštini
• Pravo na udio u dobiti
• Pravo prvokupa u slučaju novog izdanja dionica
• Ograničeni pristup poslovnim knjigama
• Ograničenu odgovornost u slučaju likvidacije društva
• Proporcionalni udio u imovini društva u slučaju likvidacije


Prilikom izdavanja ili emisije dionica one moraju posjedovati neke osnovne podatke i značajke kao što su naziv emitenta, vrste dionica, načine emisije, prava koja proizlaze iz pojedinih dionica, način isplate dividende itd. Dionička društva moraju izdati prospekt prilikom izdanja dionica u kojem će navesti podatke o njima te niz drugih podataka o poslovanju tog poduzeća. Dionice se najprije nude u primarnoj emisiji preko pokrovitelja izdanja brokerske kuće ili investicijske banke koja sama otkupljuje dio ponude i dalje nudi dionice institucionalnim investitorima po određenoj početnoj cijeni. Pokrovitelj može otkupiti izdanje i jamčiti za cijenu ili samo posredovati u izdavanju bez rizika od pada cijene dionica. Ukoliko se pokrovitelj odluči otkupiti izdanje može ostvariti dobit kada dionice dođu na burzu i počnu rasti. Nakon toga, dionice počinju kotirati na burzi, za što postoje uvjeti kotacije koji su propisani od strane pojedinih burza, a koje su najčešće jako stroge. Postoji mogućnost prodaje kupljenih dionica koja vraća uloženi kapital i eventualno donosi profit. Prodajna cijena dionice nije ona koja piše na dionici, to je nominalna cijena dionice. Cijene dionica padaju i rastu tijekom vremena što ovisi o poslovanju trgovačkog društva, ponudi i potražnji te mnogim drugim faktorima. Kretanje cijena dionica nekog društva dobar je pokazatelj njegovog poslovanja i menadžmenta. Prilikom kupnje ili prodaje dionica treba stalno pratiti kretanje cijena dionica i konzultirati brokere iz brokerskih kuća pomoću kojih se obavlja ta trgovina.

2.2. Obveznice

Osim dionica, u vrijednosne papire spadaju i obveznice. Međutim, između dionica i obveznica postoji bitna razlika u tome da izdavatelj dionica nije dužan isplatiti gotovinu vlasniku dionice, dok kod obveznica postoji utvrđena kamata koju izdavatelj isplaćuje vlasniku obveznice u određenom razdoblju. Obveznice se obično izdaju u roku od 5 do 20 godina ili kraćem. U tom se razdoblju uglavnom vraća glavnica, a kamata se isplaćuje najčešće u polugodišnjim ratama. Dok se cijena dionice izražava u novcu, cijena obveznice izražena je u postotku u odnosu na nominalnu vrijednost. Obveznicama se također trguje na burzama vrijednosnica. Prednost obveznice je mogućnost planiranja onog koji je izdaje o njenoj krajnjoj vrijednosti dok je to kod dionica dosta nepredvidivo. Mana obveznica je u tome što izdavatelj kupcima jamči određenu kamatu koju on mora osigurati. Znači da je kod kupovine obveznica zajamčena kamata što jamči veću sigurnost od kupovine dionica.


2.3. Burze i tržišta

Burza je mjesto na kojem se obavlja organizirano trgovanje vrijednosnim papirima tj. određeno je kojim se papirima može trgovati, te tko i kako može trgovati. Kada društvo prvi puta emitira dionice ili novu seriju emitira ih na primarno tržište. Nakon toga, kada vlasnici dionica počnu njima trgovati, ta trgovina se odvija na sekundarnom tržištu u koje spadaju i burze. Da bi kupili ili prodali dionice na burzi to moramo obaviti preko brokerskih kuća koje su članice burze. Dionička društva čije dionice kotiraju na burzi trebaju ispuniti i određene uvijete poput procjene poslovanja, redovnog i transparentnog objavljivanja poslovnih izvješća i ostalog. U pravilu dionice tvrtki koje kotiraju visoko na burzi su stabilne i sigurnije od drugih. U Americi neke dionice pojedinih kompanija nose oznaku blue chips što bi značilo da su u pravilu stabilne. Trgovanje dionicama na Zagrebačkoj burzi krenulo je početkom lipnja 1999. pokretanjem elektronskog sustava MOST. Tim se sustavom služi preko 40 brokerskih kuća koje su članice Zagrebačke burze. Brokerske kuće su online spojene preko Interneta. Ponuda se obavlja električnim putem onda kada one dobiju nalog za kupnju ili prodaju određenih dionica. Ukoliko su brokeri zainteresirani dolazi do trgovine i slijedi sklapanje kupoprodajnog ugovora. Na kraju trgovine Zagrebačka burza šalje izvješće o obavljenim transakcijama toga dana koje vrijedi samo za taj dan. Neke brokerske kuće imaju svoj vlastiti računalni program za analizu kretanja cijena dionica na Zagrebačkoj burzi, što je jako važno svakoj brokerskoj kući. U SAD-u je moguće pratiti cijene dionica i do pet godina unatrag i to na Web stranicama uz savjete, rangiranja i ocjene brokerskih kuća što kod nas nije praksa. U nas je najbolji način konzultirati brokersku kuću koja sustavno prati trgovinu vrijednosnih papira. Kretanje cijena dionica na burzama generalno može biti u porastu ili padu. Dok prevladava porast govorimo o tržištu kojem prevladavaju bikovi, a dok cijene padnu govorimo o vladavini medvjeda. Od inozemnih burzi najpoznatije su američke burze New York Stock Exchange (NYSE) i NASDAQ Stock Market. Od europskih burzi najjača je London Stock Exchange, na kojoj kotira i naša Pliva. Zbog olakšanja praćenja cijena dionica na tržištu postoje tržišni indeksi. U te indekse su najčešće uvrštene dionice kojima se uglavnom trguje i koje imaju veću kapitalizaciju, kako bi predstavljale cijelo tržište. Taj postupak nam olakšava praćenje cjelokupne klime na burzama, ali i u nekoj zemlji. Ukoliko većini dionica iz nekog indeksa cijena padne, pasti će i vrijednost indeksa i obrnuto. Službeni indeks Zagrebačke burze jest CROBEX. Uvjet koji dionice moraju ispuniti da bi ih se uvrstilo u indeks je da su u kotaciji Zagrebačke burze najmanje šest mjeseci, da se njime trguje 75% dana u šest mjeseci od zadnje revizije te da im je tržišna kapitalizacija barem 250 milijuna kuna. Revizija indeksa se obavlja svakih šest mjeseci. Varaždinsko tržište vrijednosnica ima svoj indeks koji se naziva VIN indeks. NASDAQ ima indeks u koji su uvrštene sve dionice na tržištu. Među njegovih 100 najvažnijih dionica većina pripada dionicama informatičkih kompanija. Među najpoznatije indekse na svijetu spadaju i Dow Jones Industrial Average te Standard and Poor's 500. Postoje indeksi koji prate samo dionice Internet kompanija, a među najpoznatijima je Internet Stock Indeks ili ISDEX.


2.4. Brokerske kuće

Ukoliko se želi trgovati na organiziranom tržištu kakvo je Zagrebačka burza, trgovanje je moguće samo uz posredovanje brokerske kuće. Prilikom odabira brokera bitno je da li je ta brokerska kuća član Zagrebačke burze. To nam jamči da su stručno osposobljeni za trgovanje vrijednosnim papirima, te od njih možemo dobiti informacije o stanju na tržištu, kretanju cijena dionica i dr. Za taj svoj posao brokeri će zaračunati proviziju svaki puta kad kupujemo ili prodajemo, a ona se obično kreće od 0,5 do 2,5 posto vrijednosti dionica. Od te provizije financira se poslovanje, istraživanja i analize brokerskih kuća. Da bi se trgovalo preko brokerske kuće potrebno je ispuniti nalog koji govori o cijenama i broju dionica. Moguće je da će nas brokerska kuća tražiti depozit koji može iznositi od 20 posto pa sve do cijelog iznosa predviđenog prometa čime se ona osigurava prilikom naplate. Nakon otvaranja naloga brokerska kuća priključena na sustav elektroničkog poslovanja MOST, dionice može odmah ponuditi elektroničkim putem. Brokerske kuće pomažu pri uknjižbi vlasništva nad dionicama. Dokazivanje vlasništva nad dionicama ostvaruje se ugovorom o kupnji dionica ili privremenicom. Neke brokerske kuće pružaju usluge vođenja portfelja za dioničare. Taj se posao obavlja sve više preko Interneta, a posebno je raširen u Americi. To je način kupovanja dionica od strane brokerske kuće s ciljem koji je odredio dioničar. Svakim danom ovaj sustav je popularniji i kod nas. Portfelj je dobar za dioničare, jer je malo vjerojatno da će cijena svih dionica u njemu pasti, mada ni to ne treba isključiti.


3. PROCJENJIVANJE VRIJEDNOSTI DIONICA

Na tržištima dionica cijena dionica odražava ukupno stanje u industrijskoj grani, te pojedinoj kompaniji, odnosno njenom menadžmentu, poslovanju, imidžu itd. Cijena dionica može ovisiti o makroekonomskom i političkom okruženju i nizu drugih čimbenika. Postoje razni načini da se procijeni vrijednost pojedine dionice. To je fundamentalna i tehnička analiza dionica.


3.1. Analiza

Procjena vrijednosti dionica je prvi korak u razumnom investiranju u njih. Prvi način je fundamentalna analiza, a ona se temelji na poslovnim rezultatima poduzeća. Na temelju nje već je moguće odlučiti se o kupnji ili prodaji dionica. Drugi je način tehnička analiza dionica koja se zasniva na analizi stanje dionice na burzi, odnosno na prometu i kretanju dionica. Ta vrst analize uglavnom je od pomoći profesionalcima. Obično na temelju tih analiza brokerske kuće donose vrednovanje, svojevrsne preporuke za kupnju ili prodaju tih dionica. Preporuke su uglavnom sljedeće: kupiti, držati ili prodati.


3.2. Funkcije dionica

Dionice imaju dvije osnovne funkcije: vlasništvo nad poduzećem ili kao sredstvo prikupljanja kapitala izdavatelju dionica. Vlasnički udio nosi pravo glasovanja na skupštini dioničara. Tu je i pravo na dividendu, ako je poduzeće ostvari i dijeli s dioničarima. Na kraju kupnja dionica može biti motivirana kasnijom prodajom tih dionica po skupljoj cijeni. Druge kompanije kupuju dionice zato sto žele preuzeti drugu tvrtku ili pak kupuju određen broj dionica koji im dozvoljava ulazak u nadzorni odbor kako bi mogle glasovati i biti prisutne pri donošenju ključnih odluka. Investicijski odbori kupuju dionice za svoje portfelje s ciljem što većeg generiranje dobiti za svoje dioničare trgovinom dionica ili dobivenim dividendama.


3.3. Dobit i omjeri cijene

Dobit se u dioničarskim izrazima može iskazati na nekoliko načina koji se onda mogu uspoređivati među kompanijama. Dobit po dionici (EPS – Earnings Per Share) dobiva se dijeljenjem dobiti sa brojem izdanih dionica. Omjer cijene i zarade (P/E – Price/Earnings) izražava se dijeljenjem cijene dionice kojom se trguje u tom trenutku i zarade po dionici u posljednja četiri kvartala. Ovom se načinu procjene pridodaje velika vrijednost. Prednost ovog omjera je transparentnost i uvažavanje tržišnih postignuća kompanije. P/E je omjer koji jednostavno pokazuje u kojem će razdoblju uloženi novac u dionice biti vraćen. Postoje još i omjer cijene i dobiti i omjer porasta (PEG) i budući godišnji omjer cijene i zarade i omjera porasta (YPEG). U realnim uvjetima vrlo je teško predvidjeti budući rast kompanija, kao i svaki budući događaj, a samo jedna pogreška može pridonijeti pogrešnoj krajnjoj procjeni. Omjer cijene i prodaje (Prices/Sales Ratio) koristi za procjenu vrijednosti poduzeća putem prihoda. Ona je česta metoda koja se koristi pri preuzimanju neke tvrtke. Metoda je dobra i za procjenu kompanija koje ne ostvare dobit.


3.4. Načini procjenjivanja vrijednosti

Procjena vrijednosti na temelju novčane mase je postupak koji rado primjenjuju investicijske banke. Često se koristi i kod preuzimanja i akvizicija. Riječ je o vrednovanju kompanije prije isplate poreza, amortizacija itd. Primjerice, Amazon.com godinama posluje s gubicima zbog ogromnih investicija i plaćanja amortizacije, koji na neki način prikrivaju njihovu sposobnost stvaranja zarade. Ova metoda pomaže boljoj procijeni vrijednosti dionica ovakvih poduzeća. Procjena vrijednosti na temelju imovine je još jedan način procjene koji nije baš pouzdan, ali ima svoju primjenu kod preuzimanja u bankarskom sektoru. Metoda povrata na uloženu imovinu (ROE – Return On Equity) je omjer zarade u zadnjoj godini, u odnosu na imovinu dioničara. Visoka stopa ROE znači da u kompaniju ne treba stalno investirati da bi donosila prihode, kao primjer je Coca-Cola, a neki investitori traže upravo to. Postoji procjena vrijednosti imena kompanije koju je teško procijeniti, a ime može biti iznimno važno za poslovanje kompanije. McDonald's i kada bi zatvorio svoje restorane vrijedio bi mnogo zbog svoga imena, slično je i sa kompanijama poput Intela i Microsofta. Procjena vrijednosti na temelju dividende je metoda zbog koje upravo mnogi investitori počinju primjećivati dionice kada ovaj pokazatelj postane zanimljiv. Procjena na temelju ulaganje u marketing je jedna od metoda koja često daje različite rezultate. Postoje jos brojni načini procjenjivanja vrijednosti dionica i kompanije, a dobro je ne zanemariti ni makroekonomsko ni političko okruženje u kojoj kompanija djeluje.


4. PONUDA DIONICA NA TRŽIŠTU KAPITALA

 

Na američkom tržištu kapitala postoji inicijalna javna ponuda dionica (IPO – Initial Public Offering). Tom ponudom dionica kompanije prodaju svoje udjele javnosti izdavanjem dionica. Pokroviteljem izdanja može biti jedna ili više investicijskih banaka koje se brinu o izdavanju dionica i izvođenju poduzeća na burzu. Investicijske banke savjetuju izdavača koliko dionica treba izdati , po kojoj cijeni te na kojoj će burzi dionice kotirati. Drugi način je izravna ponuda dionica (DPO – Direct Public Offering) koja dozvoljava da se dionice ponude izravno naručiteljima, a ne putem pokrovitelja. Naručitelj dionica prvo popunjava ugovor o pretplati na dionice poštom ili online. Investitori koji rabe ovaj način skloniji su riziku. Internet inicijalna ponuda dionica ima prednost jer može biti upotpunjena računalnim programom koji se zove CapScape. Koristeći taj software tvrtka može uštedjeti mnogo novca, čak i desetke tisuća dolara. Prednosti uporabe Interneta su: manji troškovi oglašavanja, promocije i distribucije, manje naknade za jamce, manji računovodstveni i pravni troškovi. Najpoznatije mjesto na Internetu za informiranje o izdanjima dionica putem Interneta jest The Direct Stock Market Inc. Investitorima daje tekuće informacije o javnoj ponudi malih poduzeća, a tvrtkama koje izdaju dionice daje središnju lokaciju s koje mogu distribuirati dokumente i izvješća za svoja izdanja. Uz to, poslužuje tvrtke koje nemaju aktivne market makers za svoja izdanja, a nudi i ponudu i potražnju za dionicama.

5. PROFITI POKROVITELJA IZDAVANJA DIONICA

 

Veliki porast cijena dionica na burzama najčešće ne donosi samim izdavateljima dodatan profit. Izdavatelj najprije mora pronaći nekoga tko će ga investirati. Pokrovitelji izdanja najčešće su velike brokerske kuće ili banke. Pokrovitelj izdanja dionica može kupiti cjelokupno izdanje i dionice ponuditi institucionalnim investitorima. Zatim se te dionice nude na burzi i ako im cijena na burzi poraste pokrovitelj izdanja ostvaruje dodatnu zaradu. Podizanje cijena ima nekoliko ključnih razloga. Prvi je da kompanije dobivaju više novca od prodanih dionica, a drugi je dizanje ugleda kompaniji, što ponovno podiže interes za njihove dionice. Takvo podizanje cijene mora imati određeno pokriće, jer ako se cijena podiže samo zbog marketinškog razloga, postoji opasnost da se to otkrije, čime se ugrožava postavljena cijena i prodaja dionica. Ta je prva inicijalna ponuda isključivo namijenjena institucionalnim investitorima koji će kasnije na burzi teško dobiti dionice po toj cijeni.


6. BROKERSKE KUĆE NA TRŽIŠTU KAPITALA

 

Još do prije samo pet godina na internetu nije bilo trgovanja dionicama. Već 1998. godine postojalo je 4 milijuna računa. Te je godine broj online računa jako porastao (sa 4 na 7,3 milijuna), dok su ti računi predstavljali preko 420 milijardi dolara. Online brokeri imali su prosječno 337.000 trgovanja, a 27 posto individualnih investitora trgovalo je online. Tijekom godina mijenjao se profil trgovca dionicama. U početku je to bio fakultetski obrazovan muškarac, u tridesetim godinama ili stariji te zaposlen. Danas se to promijenilo, a kupce čine i domaćice, mladi. Najveće online trgovine dionicama su brokerske kuće Charles Schwab, E*Trade Group, i Fidelity Investments, a prema dnevnim transakcijama Schwab, Waterhouse Securities i dr. Svakim danom sve je veći broj osoba koje žele trgovati dionicama na Internetu, a povećava se i broj transakcija.


7. CIJENE DIONICA

Trgovanje internet dionicama počelo je na tržištu kapitala, a zatim na Webu. Tijekom prosinca 1996. godine javnu ponudu dionica najavilo je 56 internetski povezanih tvrtki. To je bilo više nego cijele 1995. godine kada je počeo boom dionica Internet kompanija. Ponude dionica obično dolaze u valovima.
Cijene dionica Amazon.com porasle su za 1150 posto a America Online-a za 650 posto. Najspektakularniji rast, od svih internet tvrtki bilježi Market Watch. Međutim ova tvrtka nije jedina. Uz nju su također prisutni Priceline.com, Xoom.com, te aukcijska internet kuća eBay.com


8. TRGOVINA DIONICAMA NA INTERNETU

 

Svatko s računalom i pristupom internetu može trgovati dionicama na Internetu. Treba imati na umu da hrvatski zakon neizravno priječi trgovanje dionicama na Internetu izvan Hrvatske (zbog Zakona o deviznom sustavu Hrvatske koji brani iznošenje kapitala izvan Hrvatske). Ipak, neki su hrvatski građani vlasnici vrijednosnih papira američkih kompanija. Riješenje je otvaranje nerezidentnog računa u banci u nekoj susjednoj državi.


8.1. Osnovni pojmovi za praćenje cijena dionica

Za praćenje cijena dionica potrebno je poznavati neke osnovne oznake i skraćenice:

Volume - promet izražava se u ukupnoj vrijednosti dionica kojima se trgovalo u određenom razdoblju, tj. obujmom trgovanja
Security (Symbol) - dionice se označavaju specifičnim burzovnim simbolima, npr. AOL (America Online), YHOO (Yahoo), AMZN (Amazon) itd.
Ask/Bid - označavaju ponudu za kupnju tj. ponudu
Change - promjena cijene u nekom razdoblju (u pravilu prethodni dan)
Close - cijena koju dionica ima u trenutku zatvaranja burze, završna cijena
Open - cijena u trenutku otvaranja burze, početna cijena


8.2. Brokerske kuće

Za otvaranje računa kojim ćemo trgovati dionicama potrebno je odabrati brokersku kuću. Brokerskih kuća ima mnogo, ali dvije su najznačajnije: Charles Schwab koja ima najviše online računala – (www.schwab.com) i E*Trade (www.etrade.com) najbrže rastuća kuća. Razlikuju se u početnom (najmanjem) iznosu kojim se može trgovati. Schwab ima limit od 10 000$ a E*Trade «samo» 2 000 dolara. Početnicima obje kuće nude osnovne informacije o otvaranju računa te upute.


8.2.1. Schwab

Schwab, jedna od vodećih brokerskih kuća je registraciju i trgovanje dionicama riješila vrlo jednostavno. Prilikom dolaska na homepage nudi se mogućnost otvaranja računa. Za otvaranje računa potrebno je najprije poslati e-mail, nakon čega se dobiva obrazac za registraciju (prije toga potrebno je otvoriti račun u banci i položiti 10 000 dolara). Schwab naplaćuje proviziju koja se smanjuje brojem kupljenih dionica.


8.2.2. E*Trade

Otvaranje računa je slično kao i kod Schwaba. Šalje se e-mail nakon čega se dobiva aplikacija za otvaranje računa. Druga mogućnost je izravno ispunjavanje upitnika na internetu. Registracija se tada ispiše na pisaču, potpiše i pošalje na adresu brokerske kuće. Glavna prednost E*Trade-a jest u tome što je minimalna svota za trgovanje «samo» 2 000 dolara, a cijene usluge po transakciji su manje od onih koje naplaćuju Schwab. Trenutno je E*Trade najbolji izbor.


8.2.3. Područje Hrvatske (Raiffeisen banka, Fima, Ilirika)

Stanje u Hrvatskoj je slično kao i u inozemstvu. Vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj trguje se na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi. Zagrebačka burza je elektronički, on-line organizirano tržište vrijednosnim papirima. Varaždinska burza također je elektronički organizirano tržište, a trgovina se odvija putem softvera "BTS", funkcionalno vrlo sličnog onom na Zagrebačkoj burzi. Centralna institucija za kompenzaciju i namiru transakcija s vrijednosnim papirima ostvarenih na hrvatskim burzama je Središnja depozitarna agencija (SDA). Tu se osigurava isplata novca, u slučaju prodaje, ili pak, prijenos vlasništva na dionicama na račun u slučaju kupnje. Na zahtjev se osiguravaju izvješća o kompanijama i informacije o tržištu kao i dnevni i tjedni izvještaji o kretanjima na tržištima kapitala. E-mail sustav nas može trenutačno opskrbiti sa informacijama i događanjima s tržišta.


8.2.3.1. Postupak registracije

Postupak registracije je besplatan. Na glavnom izborniku upisujemo osobne podatke na temelju kojih će nam biti poslana punomoć e-mailom na potpis. Punomoć je potrebno odštampati u dva primjerka, potpisati ih i pošalati poštom na adresu brokerskog posrednika.
Koristeci On-line trgovanje, možemo također prodavati vrijednosne papire koje vec posjedujemo. Elektroničkom poštom primamo e-mail s login-om (korisničkim imenom) i lozinku pomoću koje ćemo se prijavljivati na On-line trgovanje. Ukoliko je potrebno naš financijski savjetnik otvorit će racun u Središnjoj depozitarnoj agenciji. Nakon ovih postupaka možemo poceti trgovati vrijednosnim papirima na hrvatskom tržištu kapitala


8.2.3.2. Ponuda usluga


• Posredovanje u kupnji i prodaji svih vrsta vrijednosnih papira
• Upravljanje vrijednosnim papirima (portfolio management), izdavanje korporativnih, državnih i municipalnih vrijednosnih papira
• Preuzimanja i spajanja društava
• Ostali poslovi
Nakon registracije, sve do našeg opoziva, postajemo registrirani korisnik On-line trgovanja. Na taj nacin možemo obavljati sljedece poslove:
• sve transakcije kupnje i/ili prodaje vrijednosnih papira
• praćenje i kontrola stanja svojeg portfelja
i to pomocu svega nekoliko klikova iz vašeg doma ili ureda.


8.2.3.3. Postupak kupnje ili prodaje vrijednosnih papira


Temelj kojim se reguliraju svi odnosi između klijenta burzovnog posrednika je potpis "Ugovora o nalogu". Klijent svoje naloge za kupnju i prodaju daje burzovnom posredniku. Burzovni posrednik u razgovoru s klijentom doznaje investicijske želje klijenta, savjetuje ga te ga unaprijed informira o cjelokupnom postupku trgovanja. Pri potpisivanju Ugovora o nalogu klijent mora sa sobom imati:
• osobnu iskaznicu (ili drugi važeći dokument sa slikom; poduzeća koja sklapaju Ugovor o nalogu trebaju imati izvadak iz sudskog registra)
• broj bankovnog računa (tekućeg ili žiro)
• broj računa u Središnjoj depozitarnoj agenciji
• PIN broj

8.3 Online trgovanje 24 h na dan


Mnogi kupci imaju probleme s radnim vremenima burzi. Npr. zbog vremenske razlike naši kupci ne mogu kupovati na američkoj burzi jer je u to doba zatvorena. Takve bi probleme mogao riješiti cjelodnevni online sustav trgovine. Madoff Securities i Discover Brikerage su brokerske kuće koje su pretplaćene na IndivEx (sustav non-stop prodaje). One namjeravaju početi sa trgovanjem nekoliko sati na dan ali ubrzo namjeravaju prijeći i na 24 sata. Takav sustav također ima i WitCapital, newyorška online investicijska banka.

 

9. PROBLEMI I PRIJEVARE ONLINE TRGOVINE DIONICAMA

9.1. Problemi


Kao i pri svakoj trgovini tako i na online trgovanju ima nekih problema. Vjeruje se da ni jedna druga industrija ne obrađuje više informacija uz tako malu toleranciju pograšaka. Veliki je izazov za brokerske kuće da prate bez graške ovlasti ulagača, trgovinu tisućama dionica, uz stalno praćenje cijena dionica, grafikona… Odgovor na takve zahtjeve nije jednostavan. Nakon porasta cijena dionica zahtjevi za kupnju zagušivali su linije brokerskim kućama. Vrijeme odgovora na zahtjeve se skoro udvostručilo. Ali ipak najgoru teškoću predstavlja zastoj u trgovanju. Prema nekim izvješćima svaki tjedan se dogodi zastoj (prekid trgovine) jednog online brokera. Čak su i Charles Schwab i E*Trade group prestajali s radom (na 165, 90, 20 minuta…), tako da su im korisnici dali nadimke “America On Hold” (AOL) i “No*Trade” (E*Trade). Stručnjaci tvrde da nije problem u Internetu ili hardveru već u nedovoljno provjerenom softveru. Takve probleme je imao i Schwab sa IBM i Hitachi računalima. Problem je i u serverima koji povezuju web-stranice i back-office koji komuniciraju na različitim jezicima. Schwab ima tri sustava koji obavljaju trgovinu ili šalju podatke na burzu i tri sustava koji drže račune korisnika.

9.1.1. Gubitak novca


Dešava se da, zbog korisničkih problema brokerske kuće, korisnici izgube novac. Stoga se često pokreću i tužbe. Zbog toga su neki stručnjaci dali savjete korisnicima sustava za online trgovinu dionicama:
• Treba provjeriti da li postoje besplatni telefonski servisi (što većina uglednih brokera ima)
• Pričuvni back-up račun kod drugog brokera (manjeg)
• Sve što se obavlja preko brokera se treba ispisat, a e-mail potvrde obavljenih poslova spremiti

9.1.2. Brokerske kuće- provjera


Internetsko trgovanje zauzima 25- 30 posto trgovine individualnih investitora. Potrebno je učiniti sve za zaštitu i informiranje investitora. Sada, kada se odluke donose brzo, veća je i odgovornost na investitorima. Iako ljudi imaju dojam da su računalima spojeni na burzu to nije točno. Isto tako je kupnja dionica na kredit rizik, jer ako cijena padne, treba naći novu količinu novaca u gotovini i platiti gubitak. Brokeri moraju pružiti korisnicima potpunu i efikasnu uslugu, te obaviti transakciju po najboljoj ponuđenoj cijeni (zakonska obveza).


9.2. Prijevare


Trgovanje dionicama na internetu, kao i sve ostalo, osim niza prednosi donosi i mnoge poteškoće. U početku se služilo online diskusijskim skupinama da bi se pomagalo u skretanju pažnje na male, nepoznate dionice. Iako je namjera dobra, neki od njih su plodno tlo za prijevare i manipulaciju. To se događa sve češće. Činjenica je da što više ljudi ulaže putem interneta, rastu i teškoće vezane uz regulaciju i manipulaciju. Brz razvoj interneta je doveo do rasta tržišta, ali i mogućnosti prijevare. Glavni cilj cyber trgovaca, koji nemaju dobre namjere, jest kreirati glasine o nekoj dionici za koju imaju interesa (npr. slučaj dionica Iomege, proizvođača ZIP uređaja, kojima je sa oko 2 dolara porasla cijena dionica na otprilike 50 dolara)

 

ZAKLJUČAK


U ovom radu smo promatrali digitalnu mrežu kao alat moji nam olakšava pristup i rad u već poznatoj grani. Brz razvoj tehnologije je pomogao čovjeku u racionalnijoj raspodijeli vremena i efikasnijeg obavljanja rada, ali ga je učinila i relativno ovisnim. Obavljanje rada, u današnje doba, je nezamislivo bez poznavanja rada na računalu. Internet nam je olakšao stvaranje globalne ekonomije te su vremenske i državne granice minimalizirane, tj. Internetom smo se oslobodili onog što nas je sputavalo. Danas je na internetu ponuđeno sve što su brokerske kuće i brokeri nudili prije samo desetak godina. Time štedimo telefonski račun i najvažnije, vrijeme. U svijetu se danas trguje dionicama i na internetu, što postaje sve popularnije.
Upoznali smo se i s pojmom vrijednosnih papira te da se oni najčešće dijele na vlasničke (dionice) i dužnosničke (obveznice). Dionica je vrijednosni papir kojim se trguje na burzama vrijednosnih papira. Za izdavačko poduzeće one su način prikupljanja kapitala, a za kupce predstavljaju ulaganje kapitala. Cijene dionica padaju i rastu, ovisno o poslovanju trgovačkog društva, ponudi i potražnji ali su i pokazatelj uspješnosti poslovanja i managementa društva. Trgovanje vrijednosnim papirima obavlja se na burzi. Trgovanje na Zagrebačkoj burzi krenulo je početkom lipnja 1999. pokretanjem elektronskog sustava most. Tim se sustavom služi preko 40 brokerskih kuća koje su članice Zagrebačke burze. Brokerske kuće su na online spojene preko Interneta. Od inozemnih burzi najpoznatije su američke burze New York Stock Exchange (NYSE) i NASDAQ Stock Market. Od europskih burzi najjača je London Stock Exchange. U Hrvatskoj je prilikom odabira brokera bitno da li je ta brokerska kuća član Zagrebačke burze. To jamči stručnu osposobljenost za trgovanje vrijednosnim papirima, te mogućnost dobivanja kvalitetnih informacija o stanju na tržištu, kretanju cijena dionica i dr. Za svoj posao brokeri zaračunavaju proviziju pri svakoj kupnji ili prodaji (obično se kreće od 0,5 do 2,5 posto vrijednosti dionica). Oni nam ujedno i pomažu pri knjiženju vlasništva nad dionicama. Dobit se iskazuje na nekoliko načina koji se onda mogu uspoređivati među kompanijama. Najpoznatiji izraz je dobit po dionici (EPS). Tu su i omjer cijene i dobiti , omjer porasta (PEG) i budući godišnji omjer cijene i zarade i omjera porasta. Dionice se mogu kupiti na javnoj ponudi ali i izravnom ponudom. Javnom ponudom kompanije prodaju svoje udjele javnosti izdavanjem dionica. Pokroviteljem dionica je obično jedna ili više investicijskih banaka. Investicijske banke se brinu o izdavanju dionica i izvođenju poduzeća na burzu.
Prednosti uporabe interneta pri prodaji dionica su mnoge: manji troškovi oglašavanja, promocije i distribucije, manje naknade za jamce, manji računovodstveni i pravni troškovi. Skoro svatko s računalom i pristupom internetu može trgovati dionicama na Internetu. Najpoznatije mjesto na Internetu za informiranje o izdanjima dionica putem Interneta jest The Direct Stock Market Inc. Danas najveće online trgovine dionicama su brokerske kuće Charles Schwab, E*Trade Group, i Fidelity Investments. Stanje u Hrvatskoj je slično kao i u inozemstvu. Vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj trguje se na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi (obje su elektronički organizirana tržišta). Registracija je jednostavna i besplatna. Koristeci On-line trgovanje, možemo takoder prodavati vrijednosne papire koje vec posjedujemo. Nude su i razne usluge: preuzimanja i spajanja društva, upravljanje i posredovanje u kupnji i prodaji vrijednosnih papira… Zbog korisničkih problema brokerske kuće, korisnici mogu izgubiti novac. Zbog toga neki stručnjaci savjetuju da imamo pričuvni back-up račun i ispisujemo sve potvrde. Kao i pri svakoj trgovini tako i na online trgovanju ima određenih problema. Brokerske kuće imaju težak posao praćenja tisuća dionica, ovlasti ulagača… Ipak najveći problem je prekid trgovine, ali uzrok tome nije hardver ili internet, već softver.
Trgovanje dionicama je rizičan posao, međutim činjenica je da su mnogi ostvarili odličnu zaradu zahvaljujuće baš tome. Pridržavajući se nekih pravila investiranja može se sudjelovati u dobivanju dijela te dobiti i bez puno rizika. Bez sumnje će se i dalje viđati uspješne kompanije čije će dionice ulagačima donositi dobit.


LITERATURA

1. Franjić, M.: «Digitalna ekonomija-Internet-budućnost poslovanja» Digimark, Zagreb, 1999.
2. http://www.rba.hr/, Raiffeisen bank Hrvatska
3. http://www.fima.hr, Financial management, Varaždin-Hrvatska
4. http://www.londonstockexchange.com, London Stock Exchange
5. http://www.nyse.com/, New York Stock Exchange
6. http://www.ilirika.hr, Ilirika vrijednosni papiri

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | HEMIJA I INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

Seminarski i Diplomski Rad
seinarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi